Rad Pučkog otvorenog učilišta u Splitu u osamdesetogodišnjem djelovanju može se podijeliti u pet razdoblja:

Prvo razdoblje djelovanja Sveučilišta od 1925. do 1941. godine

Prvo razdoblje obuhvaća period od osnutka Pučkog sveučilišta 1925. do početka Drugog svjetskog rata 1941. (za vrijeme Drugog svjetskog rata Sveučilište nije djelovalo).
Ustanova je utemeljena pod nazivom Pučko sveučilište na inicijativu skupine intelektualaca iz Splita: don Frane Ivaniševića, dr. mihovila Abramića, dr. Ive Rubića, dr. Ante Ercegovića, dr. Ljube Leontića i dr. Vinka Lozovine.
Svečano otvorenje zbilo se 9. studenog 1925. godine u prepunoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u 10.00 sati. Dr. Vinko Lozovina, predsjednik Kulturnog odbora Pučkog sveučilišta, održao je uvodnu riječ, a nakon toga dr. Oton Kučera predavanje o temi "Čovjek u svemiru i budućnost čovječanstva", kao prvo u ciklusu od još četiri predavanja iz astronomije koja su održana sljedećih dana.
Osnovna djelatnost Sveučilišta u to vrijeme je bilo održavanje predavanja i to u prostorima Narodnog kazališta i mjesnih kinematografa Eden, današnji Marjan i Karaman.
U prvom razdoblju djelovanja Pučkog sveučilišta od 1925. do 1941. godine održano je ukupno 108 predavanja s tematikom iz područja arheologije, astronomije, filozofije, geologije, kemije, književnosti, medicine, međunarodne politike, povijesti, pomorstva, sociologije, turizma i umjetnosti.

Drugo razdoblje djelovanja Sveučilišta od 1944. do 1966. godine

Drugo razdoblje obuhvaća period od obnavljanja Pučkog sveučilišta krajem 1944. godine do njegova spajanja s radničkim sveučilištem Đuro Salaj 1966. godine.
Prvo predavanje Drage Gizdića o temi NOF-a održano je 22. studenog 1944. godine u kinu Eden.
Početkom 1945. godine pučko sveučilište mijenja naziv u narodno sveučilište, čija je i nadalje osnovna djelatnost održavanje predavanja iz područja književnosti, povijesti, zemljopisa, biologije, fizike i politologije. Od 1945. do 1947. godine održano je ukupno 64 predavanja, dok je tijekom 1954./ 55. školske godine održano 137 predavanja, što je velik pomak u usporedbi s onim što je bilo ranijih godina.
Na poticaj Općinskog sindikalnog vijeća u studenom 1954. godine osnovana je pri Radničkoj kulturno-prosvjetnoj zajednici Komisija za Radničko sveučilište.


Treće razdoblje djelovanja od 1966. do 1977. godine

Treće razdoblje obuhvaća period spajanja Narodnog i Radničkog sveučilišta Đuro Salaj 1966. do reforme usmjerenog obrazovanja 1974.-1977. godine, kada doživljava svoj najveći procvat.
Sedamdesetih godina, posebice od 1974. do 1977. godine, proširuju se programi općeg obrazovanja, a Javna tribina sadržajno je obogaćena. Utemeljen je Muzej kinoteke i filmski klub. Pojačano je djelovanje Tribine mladih.
Splitska škola lijepog govorenja afirmirala je ovu ustanovu diljem Lijepe naše i postala je zaštitni znak uspjeha splitske djece i mladeži.

Četvrto razdoblje djelovanja od 1977. do 1995. godine

- 1977. godina - Pionirska tribina Radničkog sveučilišta Đuro Salaj organizirala je od 15. do 20. travnja petnaesto natjecanje mladi recitiraju.

- Filmom R. Bressona "Osuđenik na smrt je pobjegao" obilježen je 200. filmski program filmske klasike.

- Centar za kulturu Radničkog sveučilišta Đuro Salaj i Slavica film potpisali su 21. veljače sporazum o osnivanju filmske biblioteke Elipsa.

- Počeo izlaziti Vidik, časopis za mladež (do 1980.)

- 1978. godina - Pionirska tribina Radničkog sveučilišta Đuro Salaj organizirala je 22. travnja Pionirske dramske igre.

- Tribina mladih Radničkog sveučilišta Đuro Salaj organizirala je 6. svibnja šesnaesto natjecanje Mladi recitiraju.

- 1979. godina - Projekcijom filma Rashomon Akira Kurosawe obilježen je 300. program filmske klasike.

- 1981. godina - Tribina mladih i Pionirska tribina organizirali su od 17. do 21. travnja u suradnji sa Savjetom saveza pionira općine Split i Zavodom za prosvjetno-pedagošku službu zajednice općina Split devetnaesto natjecanje Mladi recitiraju.

- Filmski klub tribine mladih objavljuje 400. program filmske klasike, a obilježavanje je održano 29. svibnja projekcijom filma "Krstarica Potemkin" Sergeja M. Eisensteina.

- 1983. godina - Za ravnatelja Radničkog sveučilišta Đuro Salaj izabran je profesor Stjepan Puljiz. Iz Radničkog sveučilišta izdvaja se Centar za učenje stranih jezika kao posebna i samostalna ustanova.

- U okviru Radničkog sveučilišta Đuro Salaj formira se Centar za samoupravljanje. Projekcijom Murnauova filma "Posljednji čovjek" Filmski klub proslavio je 26. listopada jubilej 500. program filmske klasike.

- U novopokrenutoj biblioteci otok tiskane su dvije knjige: Vladislava Perića i Pere Pavlovića.

- U rujnu se utemeljuje Dječja likovna radionica Centra za kulturu.

- 1984. godina - Kino klub je organizirao Filmski sabor alternativnog filma u kinodvoranama Zlatna vrata , Central i Balkan.

- U centru za kulturu otvorena je treća izložba dječje likovne radionice Dozivanje sunca.

- Za kinotečni program Sveučilište je dobilo nagradu grada Splita.

- 1985. godina - Organizira se manifestacija pod nazivom Knjiga je prijatelj.

U nakladničkoj djelatnosti biblioteke Otok izlaze tri knjige pjesama.

- 1987. godina - Objavljena je prva knjiga biblioteke Priručnici, i to: "Priručnik za polaganje klasifikacijskih ispita iz matematike" mr. Nevena Bogdanića.

- Osniva se galerija Prisca.

- 1988. godina - Ponovno se u okviru Radničkog sveučilišta Đuro Salaj osniva Škola stranih jezika. U prosincu, organizirana novogodišnja izložba mladih nagrađenih jugoslavenskih umjetnika.

- 1989. godina - Radničko sveučilište Đuro Salaj u suradnji s Književnim krugom i Zavodom za znanstveni i umjetnički rad JAZU organiziralo je prvu međunarodnu manifestaciju Knjiga Mediterana od 11. do 20. rujna u Splitu.

- Tom prigodom publicirana su dva izdanja: Pisma pape Ivana VIII hrvatskom knezu Branimiru i divot izdanje Judite Marka Marulića.

- Biblioteka Priručnici izdala je priručnik "Zadaci iz kemije" mr. Željka Mrklića i dipl. ing. Ivne Juras.

- Pri Narodnom sveučilištu počela je s radom Viša turistička škola Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu - Dubrovnik.

- U prosincu organizirani Andragoški susreti, a tom prigodom održan je okrugli stol o temi Andragoško središte i kadrovsko-andragoške službe u radnim organizacijama u izazovu novog vremena i predstavljena knjiga dr. Anđelka Mrkonjića: "Pedagoško andragoški činioci - kvaliteta srednjeg obrazovanja"

- 1990. godina - Od 10. do 20. rujna održana je druga po redu međunarodna manifestacija Knjiga Mediterana u organizaciji Književnog kruga, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad JAZU i Radničkog sveučilišta Đuro Salaj.

- Održani su 20. susreti recitatora Hrvatske u Grubišnom Polju. Najbolji recitator bio je Ante Tomasović član Tribine mladih koji je recitirao pjesmu "Djevojačko češljanje Tonća Petrasova Marovića.

- Objavljena je i prva knjiga biblioteke Zlatna vrata "Alegro assai", Valdi Pešutić i prva knjiga biblioteke Marko Marulić "Svjetlost poslije kiše", Antonija Juričića.

- Radničko sveučilište promijenilo je ime u Narodno sveučilište Split.

- 1991. godina - Narodno sveučilište u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Društvom prijatelja kulturne baštine, hrvatskim narodnim kazalištem, Književnim krugom, Maticom hrvatskom i Naučnom bibliotekom, organizirali su prvi put manifestaciju Marulićevi dani.

- Tiskane su dvije knjige pjesništva u biblioteci Marko Marulić.

- 1992. godina - U srpnju utemeljena Škola za iseljene Hrvate Croaticum.

- Publicirano je pet knjiga pjesama, izdana deseta knjiga u biblioteci Marko Marulić i publicirana prva knjiga u biblioteci Hektor.

- U biblioteci Zlatna vrata objavljena je knjiga Ivana Martinca "Ulazak u Jeruzalem".

- 1993. godina - Organizirana je manifestacija Gdje je ključ Dioklecijanove palače?, namijenjena djeci osnovnih škola u svrhu upoznavanja i popularizacije povijesti Dioklecijanove palače i grada Splita.

- U travnju organizirana izložba radova polaznika Škole crtanja i slikanja.

- U nakladničkoj djelatnosti izašle su tri knjige u biblioteci Marko Marulić i tri knjige u biblioteci Otok.

- Tiskana deseta knjiga u biblioteci Otok - Happygrami Josipa Margete i petnaesta knjiga u biblioteci Marko Marulić - Bijeli leptiri Danice Bartulović.

- 1994. godina - Kinoteka Zlatna vrata 24. ožujka obilježila je 1000. program filmske klasike projekcije filma "Rio Bravo" redatelja H. Hawksa.

- Nastavlja se manifestacija Gdje je ključ Dioklecijanova palače? namijenjena djeci osnovnih škola Splita, Solina i Kaštela.

- U nakladničkoj djelatnosti objavljeno: druga i treća knjiga biblioteke Hektor, peta knjiga biblioteke Priručnici, petnaesta knjiga biblioteke Otok, dvadeseta knjiga biblioteke Marko Marulić. U okviru biblioteke Priručnici tiskan Jezični priručnik.

- Organizirana je peti put manifestacija Marulićevi dani.

- Treći put je organizirana manifestacija Gdje je ključ Dioklecijanove palače?

- Narodno sveučilište i Radio Gradska mreža od 7. do 17. 11. obilježili su 100 godina filma i 1700 godina grada Splita.

- Odlukom Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, u okviru Narodnog sveučilišta odobren je rad za izobrazbu srednjo-stručnih profila (ekonomista i hotelijersko-turističkih radnika)

Peto razdoblje djelovanja Sveučilišta od 1995. do 2005. godine

Pučko otvoreno učilište jučer, danas, sutra

Godine 1998., prvi put u povijesti postojanja Sveučilišta, država donosi Zakon kojim regulira djelatnost takvih ustanova i određuje im ime: Pučka otvorena učilišta, što nužno dovodi do odluke Gradskog vijeća Grada Splita i promjene naziva, po tko zna koji put, u Pučko otvoreno učilište Split. Zakon o pučkim otvorenim učilištima definira njihovu djelatnost i približava ih na taj način svim učilištima diljem Europe, dakle ona postaju otvorena i moraju odgovarati izazovu novog vremena i novim potrebama korisnika sukladno njihovim željama za stjecanje novih znanja i vještina, novih iskustava za što kvalitetniju ponudu na tržištu rada u duhu novih tehnologija za nove izazove.
Pučko otvoreno učilište Split ima dva odjela: Odjel za kulturu i Odjel za obrazovanje i zajedničke poslove. U učilištu radi desetak zaposlenih, oko 100 vanjskih suradnika, u nekoliko desetaka raznih programa u srednjoškolskom (formalnom) i neformalnom obrazovanju, te različitom kulturnom izričaju. Kroz prostore Učilišta godišnje svoje potrebe, bilo za stjecanje novih znanja i vještina ili za drugim oblicima kulturnih sadržaja, zadovolji oko 5000 korisnika od predškolske do treće životne dobi.
Značajno je napomenuti kako se približavamo 1500. filmskom programu, u 35 godina djelovanja i rada kinoteke, a time se ne može pohvaliti niti jedna kinodvorana u hrvatskoj. Program filmske klasike temeljni je program Kinoteke. Djelatnost Kinoteke održava se u suradnji s brojnim institucijama u Hrvatskoj, kulturnim centrima i veleposlanstvima europskih zemalja.
Ovaj zahtjevan kinotečni program održao se do danas zahvaljujući brojnim stručnjacima i zaljubljenicima u film. Uz punu pozornost na izradi programa, nužno je urediti i osuvremeniti kinodvoranu u koju se nije značajnije ulagalo od njezina osnutka 1971. godine.
Nove tehnologije i tržište rada traže brzu prilagodljivost svakog pojedinca kako bi u što kraćem roku bio spreman prihvatiti nove izazove na tržištu rada, pa ako trba i promijeniti zanimanje iz teže u lakše zapošljivo, koje u određenom trenutku tržište traži. Pučko otvoreno učilište i ovdje je pokazalo sluh i osjetilo potrebu, te omogućilo velikom broju nezaposlenih da se u kratkom roku prekvalificira ili kroz programe osposobljavanja verificirane od Ministarstva obrazovanja stekne nova zanimanja i pronađe novi posao.
Mnogo je naših korisnika - učenika, koji su ostali bez posla, pomoću Zavoda za zapošljavanje i Učilišta ponovno pronašlo novi posao i osiguralo time egzistenciju sebi i svojim obiteljima.
Takvih programa osposobljavanja ima velik broj, prilagođenim svim interesima i potrebama, i po spolu i po preostaloj radnoj sposobnosti, ili su dopuna već postojećem formalnom obrazovanju. Statistički pokazatelji u ovom segmentu ne postoje. Širenjem novih tehnologija javlja se i potreba za specifičnim znanjima i vještinama, a Učilište, uz pomoć svojih suradnika i stručnih osoba u svakom trenutku može odgovoriti izazovima.
Oblici stjecanja novih zanimanja, znanja i vještina također su prilagođeni odraslim osobama, a osobita se pozornost posvećuje iskustvenom učenju, kako bi stečeno znanje i vještine bili odmah upotrebljivi u praksi.
Učilište je na taj način postalo ustanova u kojoj je moguće učiti cijeli život, odnosno ostvaruje time programsku orijentaciju cjeloživotnog učenja.
U Pučkom otvorenom učilištu djeluju sljedeći verificirani programi osposobljavanja, usavršavanja i srednjoškolskog obrazovanja u trogodišnjem i četverogodišnjem trajanju.
Osposobljavanje i usavršavanje - poslovne tajnice, samostalni knjigovođe, sobarice, prodavač robe u prometu na malo, njegovateljice, konobar, kuhar, pekar, armirač, tesar, zidar, armirač, tesar, zidar, keramičar, parketar, miner, brodomonter, rukovatelj građevinskim strojevima, brodocjevar, brodoskelar, brusač, elektrozavarivač, barmen, flamber, serviser kućanskih aparata-specijalist, telekomunikacijski montažer-specijalist, vatrogasac specijalist, aluminijski bravar montažer, operater na računalu, specijalist uredske primjene osobnih računala, web dizajner i programer.
Trogodišna zanimanja - kuhar, konobar, pekar, vatrogasac, zidar, armirač, krovopokrivač - izolater, ličilac, tesar, prodavač.
Četverogodišnja zanimanja - ekonomist, hotelijersko-turistički tehničar, pomorski strojar, pomorski nautičar, vatrogasni tehničar.
Učilište ima i školu stranih jezika, pripremne seminare za maturante za upis na fakultete, likovne radionice, aranžiranje cvijeća, tečajeve arhitekture i dizajna i mnoge druge programe.
Pučko otvoreno učilište u svom dugom postojanju prebrodilo je sve kataklizme i odgovorilo je izazovima koje je prošao cijeli hrvatski narod, ali služeći uvijek prosvjećivanju u najširem i najplemenitijem smislu. Učilište je bilo i bit će i u buduće otvoreno svima onima kojima druge škole u redovitom obrazovnom sustavu nisu bile dostupne iz bilo kojih razloga, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su zbog ratnih godina negdje izgubili dio sebe, zbog obrane domovine izašli iz obrazovnog sustava, ili je po oslobađanju hrvatske njihovo radno mjesto popunio netko drugi ili je ono postalo zahtjevnije.
Takvom programskom koncepcijom naše je Učilište na putu kojim se kreću i razvijaju sve ustanove ovakvog tipa u Europi. Otvoreni smo za sve one koji žele podići svoju opću naobrazbu, steći nova znanja i vještine te koristiti kulturne sadržaje iz naše djelatnosti.
Hrvatska Vlada prihvatila je rezoluciju UN o desetljeću pismenosti (od 2003. do 2012) pod nazivom "Desetljeće hrvatske pismenosti-za bolju budućnost". Trudimo se dati maksimum u podizanju razine pismenosti, pogotovo kada postoje pokazatelji kako u Hrvatskoj više od 40% građana starijih od 15 godina nema nikakvo zanimanje, a gotovo 20% stanovništva u dobi od 15 do 50 godina nema završeno osnovno obrazovanje. Ti pokazatelji govore kako je naša uloga u obavljanju programske zadaće vrlo bitna: bez obrazovnih ljudi put u bolju budućnost i put u zajednicu drugih država i naroda bit će znatno otežan ako se materijalna sredstva koja se po odluci Vlade Republike Hrvatske izdvajaju za smanjenje broja nepismenih ne iskoriste u bolje svrhe.
Samo ljudi koji su spremni učiti spremni su se suočiti s izazovima koji su pred svima nama.
Memorandum o cjeloživotnom obrazovanju i učenju usvojila je Europska komisija na sjednici u Luxemburgu 2000. godine u kojoj se ističe nužnost prilagođavanja vremenu novih znanja.
Pučko otvoreno učilište u Splitu spremno je za nove izazove, slijedeći svoja načela proklamirana 1925. godine, jer je vrijeme kao najpošteniji svjedok pokazalo kako je dosljedna primjena osnovnih postulata uvjet za uspjeh i dugovječnost.